2447 Views

Kako motivisati djecu da uče u doba koronavirusa? | Paula Pedić, mag.psych.

Zbog pandemije korona virusa nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to dokaz da Internet može biti vrlo koristan, ako se upotrebljava u prave svrhe. Boravak u internetskom okruženju djeci nije stran, ali im je učenje putem interneta (ili televizije) strano. Zbog toga roditelji moraju poduzeti određene mjere kako bi djeca i dalje uspješno svladala gradivo. Za to je ključno održavanje dječje motivacije. Djeca lako gube koncentraciju i brzo im dosade stvari. U djetinjstvu i adolescenciji djeci je potrebno jako puno različitih podražaja jer im se u ovim razvojnim periodima razvija mozak, a moždani centri postaju sve specijalizovaniji. Svaki novi podražaj omogućava razvoj novih sinapsi u djetetovom mozgu i na taj način stimuliše rad mozga. Zbog toga ne krivite vašu djecu i ne budite frustrirani njihovom mladenačkom hiperaktivnošću i stalnom željom za nečim novim. Vjerojatno se pitate šta vi kao roditelji možete učiniti da bi vaša djeca ostala pribrana i izvršavala svoje zadatke i u ovom čudnom vremenu. Možete učiniti puno toga, ali počet ćemo s najvažnijim.

Struktura, struktura, struktura

Baš zbog toga što djeca i teenageri non-stop traže nova uzbuđenja, VI morate biti ti koji im pružaju strukturu. Mladenački mozak koliko treba nove podražaje, toliko treba i strukturu i autoritet. “Istraživanje s granicama”- tako bismo mogli nazvati najučinkovitiju metodu pristupa djeci. Djeci treba raspored koji ćete poštovati vi i oni, svaki dan. Dogovorite prije spavanja s djetetom kako će izgledati sutrašnji dan. Naglasite kada je vrijeme za učenje, kada za vannastavne aktivnosti (poput učenja engleskog jezika), a kada za igru. Dopustite djetetu da i ono učestvuje u pravljenju rasporeda.

Didaktički intermezzo

Ako primjetite da se djeca ne mogu pridržavati rasporeda i da im je koncentracija pala, zamijenite jedan oblik učenja drugim. Na primjer, ako dijete treba pisati zadaću iz matematike i vidite da je nakon drugog zadatka izgubilo motivaciju, dopustite mu da pogleda crtani na engleskom jeziku, ali samo ako obeća da će poslije toga nastaviti sa zadacima. Igra sa didaktičkim igračkama kada je dijete amotivirano za učenje je također poželjna. Dakle, bitno je da djecu ne pustite da “trče kao muhe bez glave” u vrijeme kada bi trebali učiti već da osmislite neke aktivnosti koje će i dalje biti blagotvorne za njihov razvoj i učenje. Naime, sama materija koja se uči u vrlo kratkim vremenskim intervalima (prilagođenim uzrastu djeteta), i koja treba održati dječju pažnju naziva se didaktički intermezzo. U tom intermezzu djeca se razgibavaju, vježbaju, uče pjesmice.   

Nagrada i kazna…. ili samo nagrada?

Na kraju, treba spomenuti i najstariji, a najučinkovitiji i najintuitivniji oblik motivacije: nagrade i kazne. Djeci dajite materijalne nagrade samo onda kada u potpunosti izvrše svoje zadatke i dajite ih na kraju cijelog radnog dana. Nemojte nagrađivati djecu nakon svakog uspješno izvršenog zadatka. S druge strane, verbalne i afektivne nagrade možete (i trebate!) davati što češće. To su nagrade poput pohvale (“Bravo, samo tako nastavi”) ili afektivne akcije (poljubac ili zagrljaj dok dijete radi svoje zadatke). U pogledu kazni, psihološka struka kaže da se kazne trebaju izbjegavati. Cilj kazne je smanjiti vjerovatnost pojave negativnog ponašanja, a ne povećati vjerovatnost pozitivnog ponašanja. Drugim riječima, kažnjavanjem se uči „što ne treba“, ali ne i „što treba“ raditi. Upravo je zbog toga važno izbjegavati kažnjavanje u situacijama kada želimo uspostaviti neko ponašanje.

2448 Views

Kako motivisati djecu da uče u doba koronavirusa? | Paula Pedić, mag.psych.

Zbog pandemije korona virusa nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to dokaz da Internet može biti vrlo koristan, ako se upotrebljava u prave svrhe. Boravak u internetskom okruženju djeci nije stran, ali im je učenje putem interneta (ili televizije) strano. Zbog toga roditelji moraju poduzeti određene mjere kako bi djeca i dalje uspješno svladala gradivo. Za to je ključno održavanje dječje motivacije. Djeca lako gube koncentraciju i brzo im dosade stvari. U djetinjstvu i adolescenciji djeci je potrebno jako puno različitih podražaja jer im se u ovim razvojnim periodima razvija mozak, a moždani centri postaju sve specijalizovaniji. Svaki novi podražaj omogućava razvoj novih sinapsi u djetetovom mozgu i na taj način stimuliše rad mozga. Zbog toga ne krivite vašu djecu i ne budite frustrirani njihovom mladenačkom hiperaktivnošću i stalnom željom za nečim novim. Vjerojatno se pitate šta vi kao roditelji možete učiniti da bi vaša djeca ostala pribrana i izvršavala svoje zadatke i u ovom čudnom vremenu. Možete učiniti puno toga, ali počet ćemo s najvažnijim.

Struktura, struktura, struktura

Baš zbog toga što djeca i teenageri non-stop traže nova uzbuđenja, VI morate biti ti koji im pružaju strukturu. Mladenački mozak koliko treba nove podražaje, toliko treba i strukturu i autoritet. “Istraživanje s granicama”- tako bismo mogli nazvati najučinkovitiju metodu pristupa djeci. Djeci treba raspored koji ćete poštovati vi i oni, svaki dan. Dogovorite prije spavanja s djetetom kako će izgledati sutrašnji dan. Naglasite kada je vrijeme za učenje, kada za vannastavne aktivnosti (poput učenja engleskog jezika), a kada za igru. Dopustite djetetu da i ono učestvuje u pravljenju rasporeda.

Didaktički intermezzo

Ako primjetite da se djeca ne mogu pridržavati rasporeda i da im je koncentracija pala, zamijenite jedan oblik učenja drugim. Na primjer, ako dijete treba pisati zadaću iz matematike i vidite da je nakon drugog zadatka izgubilo motivaciju, dopustite mu da pogleda crtani na engleskom jeziku, ali samo ako obeća da će poslije toga nastaviti sa zadacima. Igra sa didaktičkim igračkama kada je dijete amotivirano za učenje je također poželjna. Dakle, bitno je da djecu ne pustite da “trče kao muhe bez glave” u vrijeme kada bi trebali učiti već da osmislite neke aktivnosti koje će i dalje biti blagotvorne za njihov razvoj i učenje. Naime, sama materija koja se uči u vrlo kratkim vremenskim intervalima (prilagođenim uzrastu djeteta), i koja treba održati dječju pažnju naziva se didaktički intermezzo. U tom intermezzu djeca se razgibavaju, vježbaju, uče pjesmice.   

Nagrada i kazna…. ili samo nagrada?

Na kraju, treba spomenuti i najstariji, a najučinkovitiji i najintuitivniji oblik motivacije: nagrade i kazne. Djeci dajite materijalne nagrade samo onda kada u potpunosti izvrše svoje zadatke i dajite ih na kraju cijelog radnog dana. Nemojte nagrađivati djecu nakon svakog uspješno izvršenog zadatka. S druge strane, verbalne i afektivne nagrade možete (i trebate!) davati što češće. To su nagrade poput pohvale (“Bravo, samo tako nastavi”) ili afektivne akcije (poljubac ili zagrljaj dok dijete radi svoje zadatke). U pogledu kazni, psihološka struka kaže da se kazne trebaju izbjegavati. Cilj kazne je smanjiti vjerovatnost pojave negativnog ponašanja, a ne povećati vjerovatnost pozitivnog ponašanja. Drugim riječima, kažnjavanjem se uči „što ne treba“, ali ne i „što treba“ raditi. Upravo je zbog toga važno izbjegavati kažnjavanje u situacijama kada želimo uspostaviti neko ponašanje.