1558 Views

Bilingualizam – super moć dvojezične djece

Svi znamo kakav je izazov učenje novog jezika i koliko vremena i truda zahtijeva. A opet, pomislimo na malu djecu, koja bez napora u najranijem periodu života uče nešto tako komplikovano kao što je jezik. I to ne samo da su u stanju da ovladaju istim, već, u povoljnim okolnostima, mogu lako progovoriti i na dva jezika! Dječiji mozak je zaista čudesan, prije svega zahvaljujući sposobnosti stvaranja velikog broja neuronskih veza – sinapsi, što je osobina koju starenjem gubimo.

Dobrobiti dvojezičnosti

Dvojezična, ili bilingualna djeca uobičajena su u sredinama u kojima od prvih dana slušaju komunikaciju na dva jezika – bilo da roditelji govore različitim jezicima, bilo da se, kao u slučaju doseljenika, u porodici govori jedan, a u okruženju drugi jezik. Naučnicima su ovakva djeca veoma zanimljiva u cilju proučavanja uticaja dvojezičnosti na razvoj mozga i psihe. Na bilingualnoj djeci sprovedene su mnoge studije i rezultati pokazuju da učenje dva jezika u ranom uzrastu zaista ima mnogo koristi:

– Bilingualna djeca imaju veći koeficijent inteligencije od djece koja su okružena samo jednim jezikom. Razlog za to je bolja umreženost mozga, zahvaljujući stvaranju većeg broja sinapsi – veza između nervnih ćelija u mozgu kojima se prenose impulsi.

– Zahvaljujući bolje umreženom mozgu, dvojezična djeca brže razmišljaju, bolja su u obavljanju više zadataka u isto vrijeme i fleksibilnija su.

– Djeca koja odmalena pričaju dva jezika kasnije imaju daleko blaže simptome Alzheimer-ove bolesti, zahvaljujući upravo većem broju moždanih sinapsi. Iz istog razloga njihove kognitivne sposobnosti ostaju duže očuvane u starosti.

– Dvojezična djeca lakše se koncentrišu pri radu, jer su u stanju da bolje izoluju zvuke i slike iz okoline. Zahvaljujući sposobnosti da pažnju usmjere na suprostavljene mentalne procese, što zahtijeva upotreba dva jezika, oni se bolje snalaze i u rješavanju matematičkih zadataka.

Učenje drugog jezika na prirodan način

Bilingualnost kao porodično okruženje ipak nije privilegija prosječnog djeteta. Učenje drugog jezika na organizovan način, u okviru škola stranih jezika, može međutim dati isto tako dobre rezultate. Uslov je da dijete uči na način koji će biti jednako motivirajući i prirodan kao što je slučaj sa spontanim učenjem u dvojezičnoj sredini.

Mala djeca najbolje uče kroz igru, druženje i interakciju. Zadovoljno dijete, kome provođenje vremena na časovima jezika donosi radost i zabavu – je i motivisano dijete, koje lako usvaja znanje. U periodu do treće godine, mališani najbolje usvajaju osnove drugog jezika kroz rad u malim grupama i uz prisustvo roditelja, što je okruženje najpribližnije atmosferi u porodici.

Muzika kao medij lakog učenja

Ono što djeci usvajanje stranog jezika čini posebno lakim jeste muzika. Muzika pruža brojne prednosti pri učenju stranih jezika :

– Kada pjevamo na stranom jeziku, nastojimo da reprodukujemo zvukove i tonove koje čujemo, pa naš akcenat manje dolazi do izražaja nego u govoru.

– Slušanje muzike omogućava nam da bolje usvajamo sintaksu i proširujemo rječnik, jer muzika aktivira iste centre u mozgu kao i govor.

– Uz muziku se lakše pamti. Pjevanjem brzo učimo nove reči, budući da muzika stimuliše naše pamćenje. Zbog toga još uvek tako dobro pamtimo pjesmice naučene u djetinjstvu.

– Pjevanje je aktivnost koja motiviše, jer donosi uživanje. Zbog toga se cijeli proces učenja manje doživljava kao rad, ako je muzika uključena. Jezik sa kojim se djeca upoznaju kroz muziku za njih je izvor pozitivnih asocijacija, jer ga povezuju sa igrom i zabavnim aktivnostima.

1559 Views

Bilingualizam – super moć dvojezične djece

Svi znamo kakav je izazov učenje novog jezika i koliko vremena i truda zahtijeva. A opet, pomislimo na malu djecu, koja bez napora u najranijem periodu života uče nešto tako komplikovano kao što je jezik. I to ne samo da su u stanju da ovladaju istim, već, u povoljnim okolnostima, mogu lako progovoriti i na dva jezika! Dječiji mozak je zaista čudesan, prije svega zahvaljujući sposobnosti stvaranja velikog broja neuronskih veza – sinapsi, što je osobina koju starenjem gubimo.

Dobrobiti dvojezičnosti

Dvojezična, ili bilingualna djeca uobičajena su u sredinama u kojima od prvih dana slušaju komunikaciju na dva jezika – bilo da roditelji govore različitim jezicima, bilo da se, kao u slučaju doseljenika, u porodici govori jedan, a u okruženju drugi jezik. Naučnicima su ovakva djeca veoma zanimljiva u cilju proučavanja uticaja dvojezičnosti na razvoj mozga i psihe. Na bilingualnoj djeci sprovedene su mnoge studije i rezultati pokazuju da učenje dva jezika u ranom uzrastu zaista ima mnogo koristi:

– Bilingualna djeca imaju veći koeficijent inteligencije od djece koja su okružena samo jednim jezikom. Razlog za to je bolja umreženost mozga, zahvaljujući stvaranju većeg broja sinapsi – veza između nervnih ćelija u mozgu kojima se prenose impulsi.

– Zahvaljujući bolje umreženom mozgu, dvojezična djeca brže razmišljaju, bolja su u obavljanju više zadataka u isto vrijeme i fleksibilnija su.

– Djeca koja odmalena pričaju dva jezika kasnije imaju daleko blaže simptome Alzheimer-ove bolesti, zahvaljujući upravo većem broju moždanih sinapsi. Iz istog razloga njihove kognitivne sposobnosti ostaju duže očuvane u starosti.

– Dvojezična djeca lakše se koncentrišu pri radu, jer su u stanju da bolje izoluju zvuke i slike iz okoline. Zahvaljujući sposobnosti da pažnju usmjere na suprostavljene mentalne procese, što zahtijeva upotreba dva jezika, oni se bolje snalaze i u rješavanju matematičkih zadataka.

Učenje drugog jezika na prirodan način

Bilingualnost kao porodično okruženje ipak nije privilegija prosječnog djeteta. Učenje drugog jezika na organizovan način, u okviru škola stranih jezika, može međutim dati isto tako dobre rezultate. Uslov je da dijete uči na način koji će biti jednako motivirajući i prirodan kao što je slučaj sa spontanim učenjem u dvojezičnoj sredini.

Mala djeca najbolje uče kroz igru, druženje i interakciju. Zadovoljno dijete, kome provođenje vremena na časovima jezika donosi radost i zabavu – je i motivisano dijete, koje lako usvaja znanje. U periodu do treće godine, mališani najbolje usvajaju osnove drugog jezika kroz rad u malim grupama i uz prisustvo roditelja, što je okruženje najpribližnije atmosferi u porodici.

Muzika kao medij lakog učenja

Ono što djeci usvajanje stranog jezika čini posebno lakim jeste muzika. Muzika pruža brojne prednosti pri učenju stranih jezika :

– Kada pjevamo na stranom jeziku, nastojimo da reprodukujemo zvukove i tonove koje čujemo, pa naš akcenat manje dolazi do izražaja nego u govoru.

– Slušanje muzike omogućava nam da bolje usvajamo sintaksu i proširujemo rječnik, jer muzika aktivira iste centre u mozgu kao i govor.

– Uz muziku se lakše pamti. Pjevanjem brzo učimo nove reči, budući da muzika stimuliše naše pamćenje. Zbog toga još uvek tako dobro pamtimo pjesmice naučene u djetinjstvu.

– Pjevanje je aktivnost koja motiviše, jer donosi uživanje. Zbog toga se cijeli proces učenja manje doživljava kao rad, ako je muzika uključena. Jezik sa kojim se djeca upoznaju kroz muziku za njih je izvor pozitivnih asocijacija, jer ga povezuju sa igrom i zabavnim aktivnostima.